
Nalazite se na prekretnici u životu i želite da napravite nešto sasvim drugačije, ali ne znate odakle da krenete. Ponekad se promena desi jednostavno i prirodno, dok je nekada teško preduzeti određene korake. U knjizi Promeni se ili umri Alan Dojčman navodi istraživanja koja pokazuju da kod pacijenata, čak i kada im preti smrt ukoliko ne promene stil života (poput prestanka pušenja, vežbanja, zdravije ishrane), samo jedan od deset je u stanju da napravi promenu. I zato, ako niste uspešni u sprovođenju promena u životu, ne očajavajte - niste jedini. Brojna istraživanja govore da činjenice, strahovi, ali i reči poput „moram" ili „trebalo bi" ne pomažu ljudima da se promene. U svojim istraživanjima, Dojčman je izdvojio tri ključne stvari koje će vam pomoći da napravite važne, pozitivne promene u životu.
Povezanost
Izgradite nov odnos koji će vas inspirisati i uliti vam nadu. Pronađite osobu ili se pridružite nekoj grupi koja veruje da možete da se promenite. U zavisnosti od promene, učitelji, nutricionisti, treneri i drugi zaista mogu da vam pomognu svojim podsticajem.
Ponavljanje
Nove veze i odnosi pomažu nam da naučimo, uvežbamo i savladamo nove navike i potrebne veštine. Promena traži nov način razmišljanja, osećanja i ponašanja.
Promena okvira
Tokom vremena, uz ponavljanje i povezanost, počinjete drugačije da gledate na svet, onako kako ga ranije niste videli, na način koji vas podržava u promeni i čini je trajnom. Dozvolite da vam se promeni i pogled na sebe, na vašu situaciju i život.
Kako promeniti život
1. Utvrdite tačno šta u svom životu želite da promenite, šta želite da budete ili šta biste želeli da radite. Značajan podsticaj procesu promene je jaka vizija, san i želja koja vam uliva energiju.
2. Uspostavite odnos sa ljudima koji će vas inspirisati i ulivati vam nadu.
3. Dajte sebi vremena i priliku da naučite, uvežbate i savladate nove veštine koje će vam pomoći da se promenite.
Definišite šta je za vas uspeh, napišite listu konkretnih ciljeva i krenite polako na posao.
1. Napišite svoje ciljeve.
2. Napravite listu stvari koje morate da uradite i stvari koje biste želeli da uradite.
3. Odredite prioritete i redosled savladavanja prepreka.
4. Nađite red koji vama odgovara. Neki ljudi vole da započnu dan sa zadatkom koji moraju da obave, a zatim nastave sa onim u kome uživaju. Tako imaju nešto čemu se mogu radovati, pa ne razmišljaju ceo dan o onom neprijatnom.
5. Pokušajte da uradite jedan po jedan zadatak i da završite ono što ste započeli. Ne skačite sa jednog zadatka na drugi, ostavljajući gomilu polovično završenih aktivnosti iza sebe. U tom slučaju, svaki zadatak traje duže jer gubite vreme stalnim počinjanjem istog zadatka, a nezavršeni zadaci vam se motaju po mislima, i mešaju se u vašu trenutnu aktivnost.
6. Pravite kratkotrajne pauze i nađite vreme da se opustite, pauze za čaj, pauzu za ručak, vreme za sebe.
7. Ne odlažite poslove i zadatke jer ćete biti još nezadovoljniji i nervozniji.
8. Na kraju dana, prisetite se šta ste ostvarili i pohvalite sebe zbog toga.